Кristalno čistu gorsku lepoticu Brevinu, pritoku Studenice, nećemo više moći da gledamo onakvu kakva teče oduvek, bistru i razigranu, jer je izvođači radova užurbano „pakuju“ u cevi. I ne samo da je preusmeravaju u cevi, već i bukvalno betoniraju njeno korito.
Nekoliko kilometara kroz šumu do vodozahvata preko blatnjavog puta, na kome se vide tragovi građevinskih vozila, naišli smo na radove. Radnici se nisu previše obazirali na pridošlice, jer su žurili da završe posao do mraka. A upravo su radili nešto, u najmanju ruku veoma čudno. “Betonirali” su reku.
Naime, postavljali su betonsku kocku usred rečnog korita, iz koga su vodu skrenuli sasvim preko puta. Nejasno je bilo da li će ta kocka biti brana ili skretnica, jer je betonska brana napravljena desetak metara niže. Radnici su bili sami na lokaciji, bez šefova, niti bilo koga da odgovori na pitanje, kakvi su to radovi.
– Sve su to pare, sve je ovo zbog para – kaže jedan od njih, nastavljajući s poslom u smeši maltera i hladnoj vodi do kolena.
Reka Brevina teče sa visoravni Rudno kroz Park prirode „Golija“. Кvalitet vode na ovoj reci je prve klase, a gradnja mini hidroelektrane na njoj preti i populaciji potočne pastrmke, rakova i celokupnoj biosferi, kao i izvorima u njenoj blizini.
– Poučeni tužnim i poražavajućim prizorima sa ostalih planinskih reka u slivu Ibra, kao i gočkih reka, Brezanske reke i Sokolje, bojimo se da je idilični planinski predeo oko Brevine u opasnosti da se promeni zauvek i pretvori u jalovi kamenjar namesto rečnog korita, a kraljevačka okolina izgubi još jednu svoju lepoticu – navode članovi grupe “Sačuvajmo planinske reke Кraljeva”.
U martu 2018. godine Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture je investitoru „Brevina“ d.o.o. odobrilo početak radova na izgradnji mini hidroelektrane „Brevina“ u Parku prirode „Golija“.
– Gradilište MHE „Brevina“ na rečici Brevini, desnoj pritoci Studenice, predstavlja tipičan primer narušavanja koncepta zaštite prirode. Rečica Brevina, prvoklasan pastrmski vodotok, pregrađena je na oko 40 metara uzvodno od vodozahvatne građevine i kroz putni propust uvedena u običan zemljani kanal, dok je prirodno korito ostalo potpuno suvo. Na trasi derivacionog cevovoda obavljeno je nasipanje puta, često na štetu prirodnog korita, koje ima redukovanu širinu. Vodozahvatna građevina se nalazi u III stepenu zaštite gde je gradnja dozvoljena, ali se postavlja pitanje celishodnosti gradnje MHE u rezervatu biosfere, sa teškim ekološkim posledicama, pogotovo što to nije objekat od javnog značaja – delovi su navoda prof. Ratka Ristića u Završnom stručnom izveštaju Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu za projekat „Smernice za održivo planiranje i upravljanje slivnim područjima malih hidroelektrana u zaštićenim prirodnim dobrima“.
Članovi inicijative “Sačuvajmo planinske reke Кraljeva“ navode da je Park prirode „Golija“ uredbom Vlade Republike Srbije proglašen i stavljen pod zaštitu i radi trajnosti i kvaliteta osnovnih prirodnih resursa, vode, zemljišta i biljnog pokrivača i geonasleđa, predstavljenog brojnim vodenim objektima i pojavama u vidu izvora planinskih vodotoka i tresavskih jezera.
– Ne možemo a da se ne zapitamo, čemu uopšte služi ovakva zaštita – kažu članovi ove grupe.