Selo Tavnik kod Kraljeva, na padinama Kotlenika, ima najveći broj stabala dunja u našoj zemlji, koja se prostiru na preko 200 hektara. Čak dve trećine ukupnog roda dunje u Srbiji potiče iz ovog kraja. U ovom selu, gotovo svaka kuća ima po stotinak starih stabala dunje izuzetnog kvaliteta.
Tavnik ima decenijsku tradiciju dunjarstva, odnosno uzgajanja dunje. Prema nekom ispitivanju, geografski položaj Tavnika je izuzetan za ovu voćku. Naime, ruža vetrova i kvalitet zemljišta su u Tavniku idealni za dunju. Tavnik leži na rudama uglja i pretpostavlja da upravo one daju dunjama nešto, što drugi predeli u Srbiji nemaju. Tavnička dunja ima najviše suve materije u sebi i najkvalitetnija je.
Vladimir Obradović iz Tavnika ima na svom posedu 3.500 stabala dunje, i kompletan rod koristi za proizvodnju rakije dunjevače.
– Taj broj stabala je dovoljan za našu destileriju. Ove godine uvodimo sve potrebne standarde za proizvodnju dunjevače, tako da će od naredne godine ona moći da osvaja mnoga inostrana tržišta. Inače, naša rakija „Tavničanka“, kako će se zvati, stigla je čak i do UN – kaže Obradović.
Napraviti dobru i kvalitetnu dunjevaču je jedan od najtežih poslova pečenja rakije. Dunja se bere dosta kasno, u novembru, i prema rečima Obradovića iziskuje dosta energije.
– Mi smo angažovali tehnologa koji se tim poslom bavi pedeset godina, i mogu da tvrdim da imam najbolju dunjevaču u Srbiji. I ostali meštani Tavnika danas uglavnom od dunje prave rakiju, jer više nema otkupa dunje kao nekada. Od dunje mogu da se prave i drugi veoma kvalitetni proizvodi, ali to neka druga tehnologija – rekao je Obradović.
Meštani Tavnika se slažu u jednom, a to je da je odgajiti dunju nešto najteže u životu što možete da radite, ali da se od toga može i živeti.
– Ogromni su izdaci za prskanje, kako bi se očuvali vočnjaci dunja. Ali može da donese prihode od kojih bi se pristojno živelo. Moj voćnjak od 3.500 stabala u punom rodu treba da donese oko 200 tona dunja, a to je 70 kilograma po stablu – priča ovaj uzgajivač dunja iz Tavnika.
Pokušali su Tavničani i da prodaju dunju na inostranom tržištu, kao što je rusko, ali ipak su za njih to bile male količine.
– Imao sam kontakt sa Rusima oko rakije. Međutim, tamo ne možete da se pojavite ispod 50.000 litara dunjevače. Nemate šta da tražite. Ali, ovo što mi proizvodimo u Tavniku je najkvalitetnije u Srbiji, zato što danas ovu rakiju možete kupiti bez dodatka dunje. Ili koriste ekstrakt ili u prepeku ubacuju dunju – objasnio je Obradović.
Voćnjak i destileriju napravio za decu
Vladimir Obradović nam je otkrio da želi da njegova deca preuzmu posao oko dunja i rakije. Ali, ako se odluče da žive u Srbiji, s obzirom da mu je sin finansijski stručnjak koji se školovao u Švajcarskoj, a ćerka živi u Dablinu.
– Mogu vam reći da oni više vole Tavnik od mene, ali zbog posla su morali da odu odavde. Vratiće se – kaže Obradović.